Andrea Gornik i Tatjana Mihalić
Sažetak
U izlaganju na temu predmetne obrade djela s područja glazbe u praksi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) predstavit će se opće značajke i struktura sustava predmetnog označivanja te usklađivanje predmetnog označivanja glazbene građe i građe o glazbi s općim usvojenim načelima sadržajne obrade u sadašnjoj praksi knjižnice. Prikazat će se neka od rješenja predmetnog označivanja glazbene građe Predmetnog sustava knjižnice I Kongresne knjižnice LibraryofCongressSubjectHeadings (LCSH) koji je orijentacijski model predmetnog označivanja NSK predmetnog sustava (NSKPS). Osim toga, prikazat će se počeci izgradnje hijerarhijskog modela predmetnog označivanja glazbene građe, temeljenog na tezaurusu koji je također razvila Kongresna knjižnica (LCGFT). Naglasak će
biti stavljen na dva osnovna pitanja s kojima se susreću klasifikatori u NSK: problem prevođenja terminologije, nazivlja predmetnih oznaka sa engleskog jezika na materinski jezik, te problem hijerarhijskog povezivanja pojmova u predmetnom sustavu. Kriteriji odabira nazivlja jedinstvenih odrednica su opća uporaba i hrvatski književni standard. U strukturiranju predmetnih odrednica iz područja glazbe osobit naglasak stavljen je na hrvatsko glazbeno nazivlje I jezične i pojmovne probleme glazbene terminologije. Problematizirat će se različita pitanja i nedoumice u obradi
građe o glazbi, kao i razlozi i argumentacija za pojedina izabrana rješenja. Premda knjižnični predmetni sustav knjižnice kao što je NSK mora imati pravila koja vrijede za sva područja, nastojat će se pokazati da u predmetnoj obradi glazbene građe ne treba zanemariti i određene specifične karakteristike sadržaja ovoga područja i potrebe
korisničke zajednice kojoj je namijenjen.
Ključne riječi: prevođenje terminologije, praksa NSK, glazbena terminologija